Crveni alarm upaljen za čak četiri regije, evo do kada: Stiže i fenska bura

Crveni alarm za četiri regije

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u nedjelju je izdao novo upozorenje na toplinske valove koji mogu utjecati na zdravlje te je od ponedjeljka do četvrtka proglasio crveni meteoalarm, opasnost od izuzetno opasnog vremena za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju.

DHMZ je prethodno za danas proglasio crveni meteoalarm samo za riječku regiju, no danas ga je proširio još i na kninsku i splitsku regiju.

Narančasti i žuti alarmi diljem zemlje

Narančasti meteoalarm za danas je ostao za osječku, zagrebačku, gospićku i dubrovačku regiju. Žuti meteoalarm, koji označava umjerenu opasnost, vrijedi za karlovačku regiju.

Za iduće dane - ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak - crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju.

Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal.

"Vremenska prognoza by MeteoTeam", meteorologiji posvećen profil na društvenoj mreži Facebook, objavio je da su visoke temperature koje će u ponedjeljak zadesiti Jadran posljedica jakih i olujnih udara fenske bure.

Što nas čeka u ponedjeljak?

Prema prognozi DHMZ-a za ponedjeljak, 11. kolovoza, očekuje se sunčano i vruće, uglavnom u Dalmaciji i vrlo vruće. Još u noći i ujutro na sjeveru umjerena naoblaka. Vjetar većinom umjeren sjeveroistočni i sjeverni.

Na Jadranu umjerena i jaka bura, uglavnom podno Velebita na udare i olujna, a poslijepodne na srednjem i južnom dijelu slab do umjeren jugozapadnjak i sjeverozapadnjak.

Najniža temperatura zraka od 16 do 21, na Jadranu između 23 i 29 °C. Najviša dnevna temperatura od 28 do 33, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije između 34 i 39 °C.

Savjeti za borbu s vrućinama

U DHMZ-u upozoravaju da visoke temperature mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih skupina poput male djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika te ljudi koji rade na otvorenom. Naglašavaju kako pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti rizik, a na svojim internetskim stranicama objavili su i preporuke kako se zaštititi.

Građanima se savjetuje rashladiti dom, kloniti se vrućine, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine te pomoći drugima, posebno ranjivim skupinama. Osobama s kroničnim bolestima ili onima koje uzimaju više lijekova preporučuje se konzultirati liječnika.

Ako se pojave vrtoglavica, slabost, tjeskoba, jaka žeđ ili glavobolja, potrebno je odmah otići u hladniji prostor, izmjeriti tjelesnu temperaturu i nadoknaditi tekućinu vodom ili voćnim sokom.

U slučaju bolnih grčeva, koji se često javljaju nakon rada ili vježbe po vrućem vremenu, preporučuje se unos tekućine s elektrolitima, a ako grčevi potraju dulje od jednog sata – potražiti medicinsku pomoć. Kod drugih zdravstvenih tegoba ili njihovog duljeg trajanja, savjetuje se konzultacija s liječnikom.